Za
liječenje reume ne treba se opeci koprivom - dovoljno je piti čaj od te biljke.
Kopriva je učinkovita i kod povećane prostate, povišenog tlaka, artritisa i
manjka željeza u krvi
Kopriva (Urtica dioica) bogata je vitaminima, mineralima i ljekovitim tvarima. List koprive
učinkovito olakšava reumatske tegobe jer značajno umanjuje bol pri kretanju i
u mirovanju. Tzv. urtikacija, odnosno šibanje oboljelih dijelova koprivom, više
se ne primjenjuje u liječenju reume. Umjesto toga kopriva se propisuje za
unutarnuju uporabu kao diuretikjer može pojačati uklanjanje natrija i mokraćne
kiseline te tako olakšati stanje kod reumatizma i atritisa. Također, njemačka
laboratorijska ispitivanja iz 1999. pokazala su da listovi imaju snažan
protuupalni učinak. Kopriva djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemoroida.
Čaj se rabi za ispiranje mokraćnih organa, za sprečavanje stvaranja pijeska u
bubrezima, za povećanje količine urina i kod svih upalnih procesa u tijelu.
Kopriva snižava i razinu čajnim
mješavinama protiv dijabetesa. Prema talijanskom istraživanju iz 2002.,
ekstrakt korijena koprive mogao bi biti učinkovit i u snižavanju krvnog tlaka.
Korijen koprive najčešće se rabi kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate.
Pripravci od korijena olakšavaju i tegobe kod povećane prostate iako se
veličina žlijezde ne smanjuje. Čaj od koprive dobro je sredstvo za jačanje jer
potiče apetit, opskrbljuje organizam željezom i uspješno djeluje protiv umora.
U vanjskoj upotrebi kopriva se upotrebljava za liječenje akni, ekcema, masne
kože i prhuti. Kopriva raste kao i korov, a široko je rasprostranjena gotovo po
cijelom svijetu. Hranjivost koprive poznavali su još stari Egipćani, koji su je
i uzgajali kao povrće. Grci i Rimljani također su je često jeli i cijenili. I
danas koprivu jedu mnogi narodi Europe iako se rijetko uzgaja. Za jelo služe
prokuhani listovi i vršci mlade biljke koji se beru od kralja veljače do
svibnja, a ponekad se mogu naći ponovno u jesenskim mjesecima. Nježne vrške
biljke s četiri-šest listića treba otkinuti u rukavicama na mjestu gdje je
stabljika još mekana. Korijen se iskapa u jesen i proljeće, a potom rabi svjež
ili suši. Mladu koprivu može se pripremiti kao špinat, a od nje se spravljaju i
umaci, salate, juhe, pite te druga jela. Mladi se izdanci mogu pržiti na ulju,
a osušeni i samljeveni u prah mogu se spremati za kasniju uporabu.
Otrovni
sadržaj iz koprivinih žalaca (pretežito mravlja kiselina) kuhanjem ishlapi te
se neutralizira. Kopriva je bogata kalcijem, fosforom, željezom i silikatnom
kiselinom. U biljci ima vitamina K, B2 i panotenske kiseline te stoga
predstavlja prirodni multivitaminski koncentrat. Može se uzgajati iz sjemena
posijanog u proljeće u vlažno, ilovasto tlo na sunčanu ili blago sjenovilu
mjestu.
Kod
primjene korijena rijetko mogu nastupiti blage želučane tegobe. Rabite li
koprivu za liječenje problema prostate, potražite savjet liječnika.
Posavjetujte se s liječnikom i ako uzimate lijekove za iječenje dijabetesa,
visokog ili niskog tlaka te sredstva za smirenje središega živčanog sustava.
Pročitajte još:
- Proljetni čaj
- Sirup od koprive
- Tinktura od koprive
- Mlijeko od koprive
- Proljetni čaj
- Svježi sok od koprive
- Čaj od korijena
- Čaj od koprive
Primjedbe
Objavi komentar