Američka borovnica

Američka

borovnica

Iako neki smatraju

da je jedan od nedostataka uzgoja

borovnice u vrtu potreba za kiselom

zemljom, zbog ukusnih i zdravih plodova te velikog uroda, borovnice visokoga grma isplati se uzgajati

V

               rtna ili američka boro­vnica (Vaccinium cory-mbosum)\e kultivirana vrsta borovnice koja potječe iz SjeverneAmerike, a na­stala je križanjem nekoliko divljih vrsta. Njezini su grmovi visoki 1,5-3 m, daju veći urod i otporni su na mraz, štetnike i bolesti. Za razliku od domaćih vrsta borovnice čije su bobe veličine graška, bobe ameri­čkih vrsta često su i veličine trešnje. Bobe su čvršće, tamnoplave kožice i bijelog usplođa, a po 40-70 boba skupljeno je u manjim ili većim gro­zdovima.

Kao ukras u vrtu, grmovi boro­vnice tijekom cijele godine dobro izgledaju. U proljeće su ukrašeni mnogobrojnim zvonolikim bijelim cvjetićima, od srpnja sazrijevaju tamnoplave bobe, a u jesen lišće po­staje žarkocrvene boje.

UZGOJ

BOROVNICE_______

Položaj

Sunčan ili blago sjenovit, ali zašti­ćen od jakog vjetra.

Tlo

Rahlo, prozračno i uvijek vlažno, dobro drenirano i bogato tlo s naj­manje 5% humusa. Za uspješan rast i razvoj, borovnica treba kise­lo tlo (pH 3-5,2). Na vrtnom tlu ne­utralne reakcije (pH 6,5-7,2) bo­rovnica se može uzgajati samo

ako se pH vrijednost snizi, odno­sno kiselost poveća. To se može postići dodavanjem piljevina drva četinjača, a najbolje smreke. Žu-ćenje listova prvi je znak nedovo­ljne kiselosti tla.

Razmnožavanje Sjemenom, izbojima i mekim drvenastim reznicama, ali naj­uspješnije se razmnožava u ko­ntroliranim uvjetima.

Sadnja

Borovnica se prodaje kao konte-jnerska sadnica, stara 2 ili 3 godi­ne. Može se saditi tijekom cijele godine ako to vremenski uvjeti do­zvoljavaju, ali najbolje od rane je­seni do kasnog proljeća. Borovnicu posaditi na razmak 1,2-1,5 m između grmova, te 2,5-3 m između redova.

Zakiseljavanjetlatj. miješanje tla s kupovnim kiselim kompo-stom relativno je skupo. Kako brzo dolazi do ispiranja kiselog tla i miješanja s matičnim tlom, za uspješan rast i razvoj borovnice trebalo bi mijenjati zemlju svake godine.

 

Sadnja u foliju: Najbolje je iskopati rupu 60x60x50 cm i oblo­žiti ju perforiranom agrofolijom. Na dno staviti sloj grubog šljunka ili kamenčića za drenažu, rupu napuniti kiselom zemljom, a tek onda posaditi borovnicu. Perfora­cija folije će omogućiti otjecanje suvišne vode, a istovremeno će spriječiti miješanje zemlje s oko­lnim tlom.

Borovnica se može uzgajati i u velikoj posudi, dubokoj najma­nje 50 cm, koja se može ukopati u zemlju unutar vrta.

Njega

 

Borovnica je samooplodna biljka, ali ne voli usamljena staništa. Kao i u prirodi, veći urod daje ako po­stoje barem dvije različite sorte koje istodobno cvatu, jer tuđi pe­lud pospješuje urod. ^ Rezidba: Plodovi se pojavljuju na dvogodišnjim ili trogodišnjim odrvenjelim izdancima, stoga prve 2-3 godine poslije sadnje tre­ba samo prorjeđivati cvjetne pu­pove kako bi se oblikovao snažan grm. Nakon toga, biljke treba ore-zivati zimi ili početkom proljeća. Odrezati treba oštećene i slabe grančice, a one koje su već dale rod treba malo potkratiti. Stare odrvenjele izdanke koji više ne rode treba odrezati.

Prskanje: Borovnica je otpo­rna biljka i ne treba ju prskati ni insekticidima ni fungicidima.

Zalijevanje: Redovito zalijeva­ti omekšanom vodom ili kišnicom, osobito za suha vremena.

Malčiranje: U proljeće oko bi­ljaka posipati malo koštanog bra­šna te malčirati tresetom.

Bobe borovnice dozrijevaju ljeti, od srpnja do rujna.

Berba Ovisno o sorti, borovnica dozrije­va ljeti, od srpnja do rujna. Prve plodove donosi nakon tri godine, a nakon 6-7 godina postiže ma­ksimalni prinos koji ostaje konsta­ntan narednih 30-40 godina. Po jednom grmu visokom od 1,5-3 m može se očekivati od 3-10 kg plo­dova. Plodove brati kad omekšaju tj. tjedan dana nakon što poprime plavu boju. Plodovi ne dozrijevaju istovremeno pa svaki grm treba obirati nekoliko puta. U doba zrio-be plodova problem mogu biti pti­ce pa je dobro grmove prekriti za­štitnom mrežom.

 

Bobe borovnice dozrijevaju ljeti, od srpnja do rujna.

Čuvanje

Plodovi borovnice mogu se čuvati
u hladnjaku 10-15 dana, u zamrzi-
vaču do godinu dana, a mogu se
i preraditi.