Prirodna zaštita od UV zraka

Prirodna zaštita od UV zraka

 

Zaštita od štetnog djelovanja UV zraka nije potrebna samo ljeti već cijelo vrijeme, jer one su stalno prisutne

 

Proizvodi za zaštitu od su­nca i danas su vrlo popu­larni, ali razlog njihove upotrebe je promijenjen. Nekada je bilo bitno brzo dobiti pre­planuli ten i pritom ne izgorjeti. U današnje vrijeme nužno je koristiti ovakve proizvode kao zaštitu od štetnog ultraljubičastog (UV) zrače­nja. Ono se prema valnoj duljini di­jeli na tri vrste: UVC (200-290 nm), UVB (290-320 nm) i U VA (320-400 nm). Na površinu Zemlje dopiru sa­mo UVA i UVB zrake i one su tije­kom ljetnih mjeseci prisutne u omjeru 96,5% UVA i 3,5% UVB.

UVA zrake imaju manju energiju nego UVB zrake, ali zbog svoje va­lne duljine prodiru duboko u kožu, čak i kroz staklo i oblake. Osim što uzrokuju pigmentaciju i starenje ko­že, UVA zrake oštećuju strukturu stanica i tako povećavaju rizik od nastanka raka kože.

lako su UVB zrake korisne jer pretvaraju potkožni kolesterol u vi­tamin D, smatraju se najvažnijim uzročnikom raka kože. UVB zrake prodiru samo u površinski sloj ko­že, ali svojom energijom oštećuju gene za obnovu stanica kože i iza­zivaju crvenilo kože ili opekline.

Nastanak melanoma Tamnjenje kože uzrokuju stani­ce melanociti. One se nalaze u du­bljim dijelovima površinskog sloja kože i proizvode prirodni zaštitni pi­gment melanin. Kada je koža izlo­žena suncu, melanociti stvaraju vi­še melanina i ona dobiva tamniju boju. Ponekad nakupine melanoci-ta zajedno s okolnim tkivom tvore benigne tvorevine koje nazivamo madežima ili nevusima.

Kada melanociti izgube kontro­lne mehanizme i počnu se dijeliti bez nadzora, postaju maligne sta­nice. Maligne stanice mogu napasti i okolno tkivo te stvoriti maligni tu­mor kože (metanom) ili se odvojiti od te primarne nakupine, ući u krvo­tok ili limfni sustav i stvoriti tumore u drugim dijelovima tijela. Melano-mi se mogu pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, rijetko se javljaju u oso­ba tamne puti i crnaca, a njihova pojava se povećava sa starošću. 

Kemijska i fizikalna

zaštita od sunca

Svi proizvodi za zaštitu od su­nca mogu se prema načinu dje­lovanja podijeliti na dvije skupine: kemijsku i fizikalnu.

Kemijski proizvodi za zaštitu od sunca apsorbiraju štetne UV zrake, i to uglavnom UVB zrake dok ih, zbog a-ižz :2~injenja, mali broj apsorbira UVA zrake.

Fizikalni proizvodi poput privre­menog [1] ".era blokiraju- odnosno odbijaju UV zrake od površine tije­la. Dva najčešća blokatora su na-nočestice cinkovog oksida i titano-vog dioksida, ponekad i željeznog oksida, koji štite i od UVA i od UVB zraka.59 Koristiti svakodne­vno, čaK i kod osjetljive kože i kod djece, jer rijetko uzrokuju iritaciju kože. '.'eš^: t.. zbog svog načina djelovala, često nakon aplikacije na kožu uzrokuju izbjeljujući efekt.

Najbolja zaštita bi bila kombina­cija obadva načina djelovanja, no pokazalo se da neke takve kombi­nacije nisu s:abilne. Također je va­žno napomenuti da ni za korištenje kemijsk - : izvoda ni nanočestica nije znanstveno dokazano da ne­maju štetno djelovanje nakon du­gotrajne primjene. Osim toga, efekt izbjeljivanja nije poželjan u kombi­naciji sa zaštitnim faktorom u proi­zvodima za zaštitu od sunca. Zbog toga se sve više proizvođača ko­zmetičkih sredstava za zaštitu od sunca okreće prirodnoj kozmetici te primjeni pojedinih spojeva iz bi­ljaka ili cijelih biljnih ekstrakata.

Aktivne tvari

iz biljaka Oksidirane molekule ili slobodni radikali najopasniji su faktori za ko­žu. U koži se pojačano stvaraju dje­lovanjem UVA i UVB zraka. Osim što oštećuju stanice kože, slobodni radikali su odgovorni i za nastanak raka kože. Neutraliziraju ih antio-ksidansi i tako štite kožu od štetnih posljedica oksidacije.

Razne biljke i biljne namirnice sadrže određene tvari koje imaju snažno antioksidativno i antitumo-rsko djelovanje te štite stanice kože -od slobodnih radikala i štetnog dje­lovanja UVA i UVB zraka, obnavlja­ju kolagen u koži i znatno smanjuju rizik od nastanka raka kože.

•  ANTOCIJANIDINI i PRO-ANTOCIJANIDINI: biljni pigmenti koji biljkama daju tamnu crvenka-.stopiavu boju. Ima ih u bobičastom voću, naročito trešnjama, višnja­ma, bobicama gloga, crnom ribizu, borovnicama i brusnicama, a najvi­še u bobama grožđa i ekstraktu sje­menki grožđa.

•  NASUNIN: snažni antioksi-dans koji sadrži kora patlidžana.

•  RESVERATROL: polifenol kojega ima u soku od grejpa, bru­snicama, borovnicama i kikirikiju, a najviše u crvenom grožđu i vinu te korijenu dvornika.

•  KVERCETIN: jedan od naja­ktivnijih bioflavonoida. Ima ga u kori agruma, češnjaku, jabukama, bru­snicama, suncokretu i noćurku, a najviše u luku.

•  RUT1N: kristalni glukozid ko­jega ima u mnogim biljkama, a naj­više u heljdi. Djelovanje mu se po­jačava ako se uzima zajedno s vi­taminom C.

•  APIGENIN: flavonolski gliko-zid kojega najviše ima u cvijetu ne­vena, pelinu i kimu, a sadrže ga i kamilica, agrumi, mrkva, celer, pe­ršin i kuhana rajčica.

•  SILIM ARIN: bioflavonoid koji sadrže zrele sjemenke osljebada.

0 KURKUMIN: žuti pigment koji sadrži podanak kurkume.

•  VITAMIN E: najvažniji lipidni antioksidans. Ovim vitaminom na­ročito su bogate sirove pšenične kli­ce i ulje pšeničnih klica, a u velikoj količini ga sadrže sjemenke i hla­dno prešano ulje sjemenki lješnja­ka, suncokreta, sezama i bundeve.

•  VITAMIN C: najvažniji unutar i vanstanični antioksidans. Najbolji prirodni izvori tog vitamina su šipak, pasji trn, crni ribiz i paprika.

• KAROTENOIDI: biljni pigme­nti koji većini voća i povrća daju bo­ju. U znatnoj količini ih sadrže pa-paja, crveno grožđe, bundeva, raj­čica i mrkva.

Kada su lice i tijelo duže vrije­me izloženi jakom suncu, do­lazi do pojačanog nakuplja­nja melanina, prirodnog zaštitnog pigmenta    

---

[1] Skorbut, nedostatak vitamina C -

Sok od paprike, rajčice, kupusa i ze­lene salate.