Matičnjak

Biljni “eliksir života” prepisuje se protiv nesanice, hiperaktivnosti, uznemirenosti i nedostatka koncentracije, a pomaže čak i kod nekih oblika Alzheimerove bolesti.

Matičnjak (Melissa offici­nalis) vrlo je ugodna okusa sličnog limunu. Stari su ga travari

nazivali “veseljem za srce” te tvrdili da svakodnev­no pijenje čaja od matičnjaka obnavlja mladost, osnažuje mozak i uklanja potištenost. Švicarski liječnik Paracelsus zvao ga je “eliksirom života”, a i Britanci su smatrali da se u matičnjaku krije tajna du­gog života. Navodno je ma­tičnjak bio među redovitim jutarnjim čajevima Llwelyna, princa od Glamorgana, koji je u trinaestom stoljeću živio 108 godina, a John Hussey iz Sydenhama u Engleskoj doživio je 116 godina nakon što je 50 godina doručkovao čaj od matičnjaka s medom. Danas je matičnjak mnogo manje zastupljen u liječenju biljem, a upotrebljava se u liječenju manjih problema sa spavanjem, nervoze i blagih oblika depresije. Za te svrhe obično se kombinira s drugim biljkama. Španjolsko istraživanje objavljeno 2001. godine pokazalo je učinkovitost matičnjaka u liječenju gubitka koncentracije i hiperaktivnosti kod djece.

A iranski pokusi iz 2003. godine pokazali su da uzi­manje matičnjaka smanjuje uznemirenost te ublažava simptome kod blage i srednje jake Alzheimerove bolesti. Matičnjak također povoljno djeluje kod slabih i bolnih mjesečnica, glavobolje i psihičke iscrpljenosti. Često se propisuje za liječenje tegoba s crijevima kao što su usporena probava, otica­nje, povraćanje i nadutost. Istraživanja su pokazala i djelotvornost te biljke u smirivanju želučanih grčeva te pomaganju u probavnom procesu. Njemački su pokusi 2001. otkrili da biljni pre­parati koji sadrže matičnjak blagotvorno djeluju na simp­tome probavnih smetnji. U narodnoj medicini matičnjak se upotrebljava i za jačanje srca. U kuhinji se može upo­trebljavati kao začin umjesto limunove kore. Najčešće se dodaje slatkim jelima -kompotima, sladoledima, voćnim salatama i aroma­tičnim koktelima, no njime se mogu začiniti i jela od divljači i ribe. Listovi matič­njaka dugim stajanjem gube aromu i ljekovita svojstva, a tada ih možete iskoristiti za opuštajuće kupke. Matičnjak se sadi po vrtovima, a raste i kao poludivlja i samonikla biljka uz plotove, grmlje i živice, često s koprivom.

Snažno privlači pčele, zbog čega je vrlo korisna vrtna biljka. Lako se razmnožava reznicama u proljeće i jesen, vrlo je otporan, a katkad se zna i previše raširiti, osobito na ukrasnim kamenjarima. Berba počinje neposredno prije i u početku cvatnje. Najviše eteričnih ulja matič­njak sadrži u kolovozu.

Bere se po suncu i kad biljka nije vlažna. Suši se na pro­puhu, na tamnome mjestu, u hladu, jer bi se pri poveća nju temperature izgubilo eterično ulje. Najčešće se suše cijele grančice, s koji se potom skidaju listovi, koji se prema potrebi dosuše pa usitnjavaju te čuvaju za pripremu čajeva i drugih ljekovitih pripravaka.

PROČITAJTE JOŠ:

Čaj od matičnjaka

Čaj za jetra, krvotok, bubrege i živce

Ulje od matičnjaka

Sirup od matičnjaka

Tinktura od matičnjaka

Čajna mješavina za smirenje

Vino od matičnjaka