Duga vigna

Duga vigna nije samo ukusno i hranjivo povrće već i vrlo atraktivna penjačica. Lijepo izgleda na gredici, ali i dok se penje uza zid ili sjenicu

Duga vigna, mahuna duga vigna, zmijasta mahuna, špaga mahuna ili grah metraš (Vigna unguicu-lata subsp. sesquipedalis sin. Doli-chos sesquipedalis) je jednogodišnja tropska i suptropska biljka iz porodice mahunarki. Potječe iz Afri-
ke, a danas se najviše uzgaja u zemljama južne istočne Afrike, jugoistočne Azije i Južne Amerike. Uzgaja se prvenstveno zbog izrazito dugih mahuna koje mogu narasti do 1 m. lako nije u srodstvu s grahom, njezine mahune se koriste nezrele kao i mahune graha mahunara.
Opis biljke Duga vigna je snažna, od 2-4 m visoka penjačica. Ima trodijelne li-
stove i velike cvjetove na dugim peteljkama. Biljka cvate do kasne jeseni. Cvjetovi su ljubičaste boje i javljaju se pojedinačno ili po dva zajedno u pazušcima listova. Samoo-prašivi su i otvoreni samo od ranih jutarnjih sati do podneva. Kad cvjetovi uvenu, razvijaju se plodovi.
Plodovi duge vigne su zelenobi-jele, valjkaste i vrlo tanke, najprije uspravne, a kasnije viseće mahune s 10-30 bubrežastih sjemenki. Sjemenke su Ijubičastoružičaste boje i imaju bijelo oko sa crnim rubom.
Postoji mnogo sorti duge vigne, od kojih su neke grmolike biljke, a neke penjačice. Ovisno o sorti, cvjetovi mogu biti bijele, svijetložute ili ljubičaste boje, a mahune od blije do zelene do tamnozelene ili od crvene do Ijubičastocrvene boje.
Hranjiva vrijednost mahuna
Mahune duga vigna su hranjivo i zdravo povrće. Sadrže 8,4% uglji-kohidrata, 2,8% bjelančevina i 0,4% masti. Zbog visokog udjela vode (87%) i malog udjela masti, 100 g mahuna ima samo 30 kcal.
Mahune su bogate vitaminima, naročito vitaminom A i C i folnom kiselinom, a sadrže i ostale vitamine B skupine. Dobar su izvor minerala, naročito kalija, kalcija, magnezija i fosfora. Zbog hranjive vrijednosti i lake probavljivosti, mahune duga vigna su izvrsna namirnica za djecu te pretile, starije i bolesne osobe. Preporučaju se i dijabetičarima jer reguliraju razinu šećera u krvi.
U kuhinji Mahune c-ga vigna koriste se u kuhinji poput zelenih mahuna graha mahunara. Nezrele, još zelene mahune jedu se sirove kao salata, a kuhane, pečene ili pirjane poslužuju se kao prilog. Mahune imaju jači okus od mahuna grah mahunara, a najukusnije su dok su još posve mlade, nezrele i tanke, sa sitnim i mekanim.zrnima. Mahune su bez konca čak i kada postignu svoju punu dužinu. Kad postignu punu zrelost, zrna se koristiti kao suhi grah.
Prije upotrebe mahune se mogu narezati na manje komade, ali ne smiju se kuhati ili pržiti predugo jer tada gube potrebnu hrskavost i okus. Narezane na komadiće, u slanoj vodi ih treba kuhati samo 3-5 minuta, a pržiti samo 2-3 minute.
Mahune duga vigna važna su hrana u afričkoj i azijskoj kuhinji. Umočene u tijesto, mahune se u Maleziji prže u ulju i poslužuju sa čili umakom, a kuhane se koriste kao salata. U Indiji se poslužuju pržene s krumpirom i škampama. Pomiješane s krumpirom jedu se i u kineskoj kuhinji. Sitno narezane, često se prže u omletima. U Africi su omiljeno povrće i najčešći sastojak povrća iz woka. U mnogim tropskim zemljama kao povrće se koriste i mladi listovi duge vigne, najčešće pripremljeni poput špinata.
Za 4 osobe:
• 400 g filea pilećih prsa
• 60 g maslaca
• 2 žlice ulja
• 1 dl mesne juhe
• 1 dl bijelog vina
• 4 dl vrhnja
• 500 g dugih mahuna
• sol i papar
1. Filee pilećih prsa narezati na komadiće.
2. U tavi zagrijati 20 g
mahunama
maslaca i ulje. Dodati pileća prsa i ravnomjerno ih popržiti dok ne po-rumene. Dodati juhu, vino i vrhnje. Začiniti solju i paprom. Pokriveno lagano kuhati oko 30 minuta.
3. Mahune očistiti, oprati i narezati na komadiće. Kuhati u osoljenoj ki-pućoj vodi 30-ak sekundi i ocijediti.
4. Preostali maslac zagrijati u tavi. Dodati mahune i kratko popržiti. Mahune dodati piletini i sve zajedno lagano kuhati još 2-3 minute.
UZGOJ DUGE VIGNE
Položaj
Topao i sunčan, otvoren, u hladnijim područjima zaštićen položaj.
Tlo
Hranjivo, humusom bogato, pjesko-vito i dobro propusno tlo.
U jesen prije sadnje prekopati i dodati zreli stajski gnoj ili kompost.  Dugu vignu se preporuča saditi na isto mjesto svake 3-4 godine.
Razmnožavanje Sjemenkama krajem travnja pod staklo ili od kraja svibnja do kraja lipnja na otvoreno.
Sadnja
Po 2-3 sjemenke posaditi pod staklo u lonce. Sjeme klija 15-20 da-
na. Kad se razviju mlade biljčice, najjaču ostaviti, a ostale ukloniti. Krajem svibnja ili početkom lipnja posaditi na otvoreno. Dugu vignu je najbolje sijati od kraja svibnja do kraja lipnja direktno u zemlju. Sjemenke sijati na dubinu od 5-8 cm i razmak od 15 cm, u redove razmaknute oko 50 cm.
Može se uzgajati u velikoj i dubokoj posudi na balkonu ili terasi.
Njega
Kad mlade biljčice narastu oko 15 cm, nagrnuti ih zemljom i postaviti kolce, mrežu ili neku drugu vrstu potpornja uz koji će se biljka penjati. Kad biljke prerastu potporanj, vrhove stabljika otkinuti.
Zalijevanje: Redovito zalijevati, naročito tijekom dužih sušnih raSalata od dugih mahuna I
Za 4 osobe:
• 500 g dugih mahuna
• 200 g tofua
• 1 crveni luk
• 4 žlice ulja
• sok 1 limuna
• 2 žlice sojina umaka
• 1 žličica šećera
• sol i papar
1. Mahune očistiti i oprati. Kuhati u osoljenoj kipućoj vodi 30 sekundi. Isprati hladnom vodom, dobro ocijediti i narezati na vrlo sitne komadiće.
2. Tofu smrviti, luk sitno narezati i pomiješati s mahunama.
3. Ulje, limunov sok, sojin umak i šećer pomiješati. Začiniti solju i paprom. Umakom preliti mahune, dobro promiješati i odmah poslužiti.
Salata od dugih mahuna II
Za 4 osobe:
• 800 g dugih mahuna
• 3 češnja češnjaka
• 5 žlica maslinovog ulja
• 3 žlice vinskog octa
• 1 žličica šećera
• sol, papar, čili u prahu
1. Mahune skuhati i narezati na vrlo sitne komadiće (vidi T).
2. Češnjak sitno narezati.
3. Mahune začiniti češnjakom, uljem, octom, šećerom, solju, paprom i čilijem. Odmah poslužiti.

U razdolja i u vrijeme kad se počnu stvarati mahune zemlja treba uvijek biti pomalo vlažna, jer u protivnom će mahune imati konce i biti žilave.
Don ra nj rvanje: Kad se počnu stvarati mahune, svaka 2-3 tjedna dohraniti tekućim gr oj ivom s dušikom.

Berba
Berba r-a^una obično počinje u kolovcz_ cremda se prve mlade mahune mogu brati već 60-70 dana nakon sjetve. Pri berbi treba paziti da se ~e : stscjl; cvjetovi koji
se nalaze iznad mahuna. Kad se jednom mahune počnu razvijati, one brzo rastu. Potrebno ih je svakodnevno pregledavati i brati svakih nekoliko dana, a najbolje kada dostignu dužinu od 30-40 cm. Ako se mahune redovito ubiru, biljka će davati mahune sve do kasne jeseni i prvog mraza. Jedna biljka može dati do 4 kg mahuna.
Čuvanje
Mahune se mogu čuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku do 7 dana. Mogu se i zamrznuti, ali prije zamrzavanja ih treba narezati na komadiće i blanširati. U zamrziva-ču se mogu čuvati do godinu dana.
Mahune koje ostavljamo za sjeme treba brati kad požute, a potom ih do kraja osušiti i pohraniti.

Primjedbe

Objavi komentar