Najveća vrijednost osljebada je u tome što štiti jetra i potiče obnavljanje njezinih stanica, pa se preporučuje kod hepatitisa, ciroze i masnih jetara. Djelotvoran je i protiv žučnih tegoba
Osljebad ili stričak (Silybum marianum) otporna je biljka čiji su listovi obrubljeni oštrim bodljikama. Sjemenke osljebada sadrže silimarin, kemijski spoj koji ima zaštitno djelovanje na jetra. Mnogobrojna su istraživanja pokazala da silimarin iz osljebada ima antioksidativna svojstva, što pomaže u zaštiti jetara i drugih organa od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Stoga se osljebad preporučuje kao pomoćno sredstvo u liječenju kroničnog hepatitisa i ciroze jetara. Djelovanje osljebada najetra toliko je jako da se ta biljka katkad daje u obliku injekcija pacijentima kojima je život ugrožen zbog zatajenja rada jetara od trovanja gljivama. Radi zaštite i obnavljanja jetara katkad se daje i ljudima koji se odvikavaju od alkohola. Osljebad takđer pomaže u smanjenju oštećenja jetara
koje nastaje pri kemoterapiji u ljudi koji se liječe od raka. Ta biljka ubrzava oporavak i pomaže u uklanjanju toksičnih tvari koje se gomilaju u organizmu. Može pomoći i kod endometrioze (najčešćeg uzroka neplodnosti žena) tako što pomaže jetrima u preradi estro- gena, čija povišena razina pojačava bol i ostale tegobe te bolesti. Osljebad olakšava protjecanje žuči pa se rabi za sprečavanje i liječenje žučnoga kamenca. Listovi povoljno djeluju na cirkulaciju, razbijaju naslage kolesterola, održavaju zdravlje jetara, pomažu kod žutice i žučnih kolika te potiču izlučivanje žuči, pa se preporučuju i za manje probavne tegobe. Osljebad se može uzgojiti iz sjemena, na sunčanu mjestu. U prirodi raste na kamenitim tlima. Listovi osljebada se beru lcrajem ljeta, a potom usitnjuju i suše. Sjeme se skuplja u jesen.
Primjedbe
Objavi komentar