Osljebad

Najveća vrijednost osljebada je u tome što štiti jetra i potiče obnavljanje njezinih stanica, pa se preporučuje kod hepatitisa, ciroze i masnih jetara. Djelotvoran je i protiv žučnih tegoba

Osljebad ili stričak (Silybum marianum) otporna je biljka čiji su listovi obru­bljeni oštrim bodljikama. Sjemenke osljebada sadrže silimarin, kemijski spoj koji ima zaštitno djelovanje na jetra. Mnogobrojna su istraživanja pokazala da silimarin iz osljebada ima antioksidativna svojstva, što pomaže u zaštiti jetara i drugih organa od štet­nog djelovanja slobodnih radikala. Stoga se osljebad preporučuje kao pomoć­no sredstvo u liječenju kroničnog hepatitisa i ciroze jetara. Djelovanje osljebada najetra toliko je jako da se ta biljka katkad daje u obliku injekcija pacijentima kojima je život ugrožen zbog zatajenja rada jetara od trovanja gljivama. Radi zaštite i obnavljanja jetara katkad se daje i ljudima koji se odvikavaju od alkohola. Osljebad takđer pomaže u smanjenju oštećenja jetara

koje nastaje pri kemoterapiji u ljudi koji se liječe od raka. Ta biljka ubrzava opora­vak i pomaže u uklanjanju toksičnih tvari koje se go­milaju u organizmu. Može pomoći i kod endometrioze (najčešćeg uzroka neplod­nosti žena) tako što pomaže jetrima u preradi estro- gena, čija povišena razina pojačava bol i ostale tegobe te bolesti. Osljebad olakšava protjecanje žuči pa se rabi za sprečavanje i liječenje žuč­noga kamenca. Listovi po­voljno djeluju na cirkulaciju, razbijaju naslage kolesterola, održavaju zdravlje jetara, pomažu kod žutice i žučnih kolika te potiču izlučivanje žuči, pa se preporučuju i za manje probavne tegobe. Osljebad se može uzgojiti iz sjemena, na sunčanu mjestu. U prirodi raste na kameni­tim tlima. Listovi osljebada se beru lcrajem ljeta, a po­tom usitnjuju i suše. Sjeme se skuplja u jesen.

Prevelike količine osljebada mogu kod osjetljivih ljudi izazvati povraćanje. Ne preporu­čuje se uzimanje oslje­bada tijekom trudnoće i dojenja.

PROČITAJTE JOŠ:

Čaj od sjemenki osljebada

Čaj od listova osljebada