SOK OD POVRĆA KAO LIJEK

SOK OD POVRĆA KAO LIJEK

Povrće ne sadrži samo hranjive već i mnoge ljekovite tvari. U sirovom povrću ih ima više nego u kuhanom, a najviše ih ima u soku sirovog povrća 

Povrće kao lijek Stari narodi koristili su povrće uglavnom u ljekovite svrhe. U srednjem vijeku upotrebljavalo se samo nekoliko vrsta povrća, a glavnom hranom se smatrao kruh, meso, riba i sir. Stoga su, u to doba, harale mnoge bolesti i teške avitaminoze izazvane nedostatkom pojedinih vitamina i minerala.

Nakon otkrićaAmerike, u Eu­ropu je dospjelo mnogo vrsta voća i povrća, dotad potpuno nepoznatih. Dugo vremena po­vrće nije bilo cijenjeno kao hra­na, tako da se i danas u nekim krajevima smatra potpuno bez­vrijednim, što predstavlja veliku zabludu. Jer, u povrću se, osim hranjivih, nalaze i mnoge ljeko­vite tvari. U sirovom povrću ih ima mnogo više nego u kuha­nom, jer kuhanjem se neke lje­kovite tvari uništavaju, a najviše ljekovitih tvari ima u soku siro­vog povrća. Ljekovito djelovanje sirovog povrća, a naročito soka od povrća, priznala je i službena medicina.

 

GLAVA

•  Glavobolja, migrena - Sok od luka, kupusa i hrena.

OČI

•  Upala očiju, kronična upala očiju, crvenilo očiju - Sok od mrkve.

•  Za poboljšanje vida, nedostatak vitamina A - Sok od mrkve, zelene salate, špinata i zelenog kupusa.

USNA ŠUPLJINA

•  Upala i krvarenje desni, parode-ntoza, upala sluznice usta - Sok od

hrena i češnjaka.

 

Zajednička je karakteri­stika povrća da sadrži od 70-95% vode, ra­zličite mineralne tvari i priličan broj vitamina. Različite vrste povrća sadrže iste ili razli­čite vitamine pa je povrće, pored voća, glavni izvor vitamina. Osim toga, povrće je važan izvor minerala i elemenata u tra­govima, iako se različite vrste povrća razlikuju po sadržaju bje­lančevina, ugljikohidrata, masti i vode.

 

Pravilno

pripremanje soka

od povrća Kako bi sok od povrća imao najveću hranjivu i ljekovitu vrije­dnost, vrlo je važno:

-  izabrati svježe, neoštećeno i po mogućnosti organski uzgo­jeno povrće;

 

štitnjače, gušavost - Sok od

celera, poriluka, špinata i luka.

•  Bolesti gušterače - Sok od celera, špinata i luka.

•  Bolesti hipofize - Sok od celera, špi­nata i luka.

DIŠNI ORGANI

t Upala sinusa - Sok od hrena.

•  Kašalj - Sok od luka, češnjaka, špa­roge, mrkve, rotkve i hrena.

•  Gripa - Sok od cikle, luka i češnjaka. § Za iskašljavanje - Sok od češnja­ka, rotkve i luka.

•  Prehlada, hunjavica - Sok od cikle, rotkve, hrena, paprike i češnjaka.

t Upala grla, grlobolja - Sok od luka, češnjaka i paprike.

•  Angina, gnojna angina - Sok od če­šnjaka.

•  Promuklost - Sok od hrena, rotkve i luka.

•  Upala ždrijela, grkljana, dušnika i bronhija - Sok od rotkve, paprike, lu­ka i češnjaka.

•  Upala pluća, poplućnice i porebrice

-  Sok od hrena, češnjaka i luka.

• Bronhalna i srčana astma - Sok od

češnjaka, rotkve, hrena i luka.

SRCE

•  Ubrzan i nepravilan rad srca, za bolji rad srca, za jačanje srca - Sok od mrkve, hrena, luka i šparoge.

•  Bolovi u području srca, angina pe­ctoris - Sok od češnjaka.

•  Upala srčanog mišića, upala srča­nih zalistaka, bolesti srca i krvotoka

-  Sok od mrkve, šparoge i luka.

KRVNE ŽILE

•  Ovapnjenje krvnih žila, upala ve­na, slaba cirkulacija - Sok od zele­nog kupusa, mrkve, celera, korabe, peršina, luka i češnjaka.

•  Proširene vene, hemoroidi - Sok od češnjaka i luka.

KRV

• Slabokrvnost, nedostatak željeza -

Sok od blitve, kupusa, korabe, rotkve, mrkve i cikle.

• Povišen krvni tlak - Sok od cikle, peršina, luka i češnjaka.

• Čišćenje krvi, jačanje organizma -

Sok od hrena, cikle, repe i češnjaka.

•  Povišen šećer u krvi, šećerna bo­lest - Sok od mrkve, cikle, repe, cele­ra, peršina i luka.

•  Povišena mokraćna kiselina u krvi

- Sok od krastavca, krumpira i cikle.

PROBAVA

• Neuredna probava, probavne sme­tnje, nedostatak apetita - Sok od ci­kle, mrkve, celera, rajčice, peršina, rotkve, hrena, luka, češnjaka, paprike i ljute paprike.

ŽELUDAC

•  Povišena želučana kiselina, kiselo podrigivanje, žgaravica - Sok od kru­mpira, mrkve, krastavca i kupusa.

•  Grčevi i bolovi želuca, želučana nervoza, za smirenje želuca - Sok od hrena, ljute paprike i češnjaka.

t Upala sluznice želuca - Sok od pe­ršina, mrkve, krastavca i patlidžana.

• Čir na želucu - Sok od kupusa, ko-rabe, krumpira i mrkve.

CRIJEVA

•  Proljevi - Sok od poriluka i češnjaka.

•  Nadutost - Sok od mrkve, cikle, špi­nata i ljute paprike.

•  Zatvor, tvrda stolica - Sok od če­šnjaka i rotkve.

•  Čir na debelom ili tankom crijevu, čir na dvanaesmku - Sok od kupusa, korabe i krumpira.

•  Upala sluznice crijeva, bolesti crije­va - Sok od patlidžana, češnjaka i luka.

•  Salmonela, dizenterija - Sok od ra­jčice i češnjaka.

•  Crijevni nametnici - Sok od češnja­ka, luka, hrena i mrkve.

JETRA I ŽUČ

• Upala jetre, žutica, upala žučnog mjehura i žučnih kanala, za bolje izlučivanje žuči, žučni pijesak, žučni kamenci, grčevi i bolovi - Sok od po­riluka, rotkve, cikle, repe i šparoge.

BUBREZI I MOKRAĆNI MJEHUR

• Upala bubrega, bolesti bubrega -

Sok od špinata, peršina i celera.

•  Bubrežni pijesak i kamenci - Sok od poriluka i peršina.

•  Vodena bolest, zastoj mokraće, te-

Oksidacija, starenje, kvare­nje, zagrijavanje i namakanje u vodi procesi su koji smanjuju ili uništavaju vitamine, minerale i elemente u tragovima te čine povrće manje vrijednim za pra­vljenje sokova.

Nakon čišćenja, a prije usitnjavanja, povrće treba brzo oprati, najbolje pod mlazom hladne vode.

Voda šteti povrću

Gotovo svi vitamini i minera­lne tvari koje povrće sadrži topivi su u vodi pa tako dolazi do njiho­vog uništavanja ili potpunog gu­bitka. Što povrće duže vrijeme stoji u vodi, gubici su veći tj. u njemu ostaje manje hranjivih i ljekovitih sastojaka. Stoga, po­vrće treba nakon čišćenja brzo oprati te vodi za pranje, ako nije mlaz, dodati malo soli koja će umanjiti gubitak mineralnih tvari. Osim toga, povrće treba prati prije usitnjavanja. Usitnjava­njem se povećava površina pa voda i kisik iz zraka vrlo brzo prodiru u povrće i uništavaju nje­gove korisne sastojke, posebno vitamin C i mineralne tvari.

Ispravnim postupkom čišće­nja i pranja, povrće će u sirovom stanju zadržati najveću konce­ntraciju hranjivih i ljekovitih tvari pa će tako i sok od sirovog po­vrća biti najzdraviji.

Sokovi od povrća čiji listovi nisu dovoljno

sočni

Za dobivanje ljekovitog soka koriste se svježi i sočni listovi, podzemni dijelovi i plodovi povrća. Sok se prire­đuje iscjeđivanjem opranih, ocijeđenih i usitnjenih dijelo­va povrća.

Sokovi od povrća čiji li­stovi nisu dovoljno sočni, kao što su npr. listovi pe­ršina, cikle ili zelene salate, priređuju se tako da se 2-3 šake usitnjenih listova preli­je sa 5 dl hladne vode i jako usitni u električnoj miješalici. Nakon što odstoji 10-12 sati na hladnom, sok se dobiva iscjeđivanjem tekućine.

Kako sačuvati

vitamin C Odmah nakon iscjeđivanja, soku od povrća treba dodati ma­lo soka od limuna kako bi se spriječilo tamnjenje i gubitak vi­tamina C. Budući da se sok lako kvari, posebno u otvorenoj po­sudi i na povišenoj temperaturi, može se samo kratko vrijeme sačuvati u hladnjaku, u zatvore­noj staklenoj posudi. Sok je naj­bolje upotrijebiti odmah ili u roku od najviše 6 sati, a zatim pripre­miti novi.

 

Mutni sok se može pročistiti cijeđenjem kroz čistu gazu, iako je bolje to ne činiti jer će na gazi ostati i dio ljekovitih tvari.

Uzimanje soka od povrća

Budući da svi sokovi od po­vrća nemaju ugodan okus, nji­hov neugodan okus može se prikriti tako da ih umiješamo u već kuhanu vruću juhu. Tu juhu zajedno sa sokom treba uzeti dva puta dnevno ili u međuvre­menu popiti još soka od neke druge vrste povrća. Jer, kod ne­kih težih bolesti potrebno je uze­ti dnevno oko 1 litru soka od ne­koliko vrsta povrća.

Osim neukusnih sokova, do­davanjem u juhu uzimaju se i sokovi jako gorkog, oštrog i ki­selog okusa, odnosno sokovi koji bi uzeti sami mogli nadražiti sluznicu želuca i crijeva. Takvi sokovi se uzimaju u manjim koli­činama, najčešće 1/2-1 dl dne­vno, ili se takvo povrće usitnjava i namače u vodu te uzima iscije­đena tekućina. Ostatak do po­trebne dnevne količine čine so­kovi blagog i ugodnog okusa ko­je nije potrebno uzimati s juhom, ali ih treba piti polako, u gutljaji­ma, kako bi što bolje djelovali.

Osim uzimanja soka, sok od povrća se može i kao oblog po­lagati na određene dijelove tije­la. Vanjsku primjenu najčešće ima kod oboljenja kože, pojedinih živa­ca, kostiju zglobova.

Miješanje sokova Sokove od povrća ne prepo-ruča se miješati sa sokovima od voća. Isto tako, sokove od razli­čitih vrsta povrća bolje je ne mi­ješati međusobno već uzimati svaki zasebno, iako miješanje nije zabranjeno. Najčešće se miješaju sokovi od povrća koji se zasebno ne smiju uzeti u ve­ćoj količini ili ako se jednim so­kom želi poboljšati okus drugo­ga, a kako bi se uzela potrebna dnevna količina.

 

Soku od povrća se može, po želji, dodati šećer ili med, sol, papar te začinsko bilje.

Kad se postigne željeni rezu­ltat liječenja, sok od povrća ne treba više uzimati u dotadašnjoj količini. Za održavanje po­stignutog zdravstvenog stanja dovoljno će biti pola količine soka ili uzimanje sirovog povrća kao salate ili uz drugu hranu.

Teška i bolna mokrenja, za bolje izluči­vanje mokraće - Sok od mrkve, kra­stavca, špinata, poriluka, rajčice, pe­ršina, celera, hrena, paprike, ljute pa­prike, luka, češnjaka i šparoge.

•  Upala mokraćnog mjehura i mo­kraćnih kanala - Sok od celera, kra­stavca, mrkve, peršina i češnjaka.

•  Pijesak i kamenci mokraćnog mje­hura - Sok od mrkve i peršina.

KOSTI I ZGLOBOVI

•  Reuma, artritis, giht - Sok od kupu­sa, celera, rotkve, krumpira, krastavca, šparoge, cikle, hrena, češnjaka i kelja.

•  Nedostatak kalcija - Sok od korabe, cvjetače, celera, mrkve, kupusa i kelja.

•  Rahitis, nedostatak vitamina D -Sok od mrkve.

MUŠKETEGOBE

• Povećana prostata - Sok od peršina.

ŽENSKETEGOBE

• Menstrualni bolovi i grčevi, nere­dovite menstruacije - Sok od peršina i luka.

PSIHIČKE TEGOBE

• Nervoza, razdražljivost, nemir, ne­sanica, depresija- Sok od mrkve, cele­ra, zelene salate, cikle, peršina i luka.

ŽIVCI

• Neuralgije, išijas, vratobolja, lum­bago - Sok od repe, hrena, češnjaka i rajčice.

KOŽA

•  Ubodi i ugrizi kukaca - Sok od perši­na, hrena i luka.

•  Nadražena koža, ekcemi, upala ko­že, lišaj, alergijski osip - Sok od kru­mpira, rotkve i češnjaka.

§ Akne, miteseri, čirevi na koži - Sok od kupusa i mrkve, t Opekline, opekline od sunca, su­nčane pjege - Sok od mrkve, rotkve, krumpira i zelene salate.

• Kurje oko, žulj na koži, tvrda koža

- Sok od krumpira i češnjaka.

•  Rane na koži - Sok od kupusa, perši­na i mrkve.

•  Dezinfekcija kože - Sok od češnjaka.

•  Temperatura, za pojačano znojenje

- Sok od ljute paprike, češnjaka i hrena.