(dub, dubovina, lužni hrast, rani hrast)
Hrast se ubraja u najpoznatija drveća naših krajeva. Razvija se u moćno i veliko drvo, a može doseći visinu višu od 40 metara, debljinu 2 do 2 1/ 2 m i starost više od 1000 godina. Stablo ima veliku krošnju sa raskrečenim svrnutim granama i duboko ispucanu, mrkosivu mekanu koru.
Žutozeleni cvijetovim razvijaju se zajedno s lišćem. Plod, žir ili želud duguljast je i jajast, a s donje strane nalazi se u drvenom ovoju u obliku zdjelice ili kapice. Postoje nekoliko vrsti hrastova. Za lijek se najviše upotrebljava hrast lužnjak, što raste posvuda u nizini, rijetko po brdima, zatim hrast crnika (quercus ilex) što raste kao grm ili drvo s kožastim i raznolikim zelenim listovima. Raste u južnim krajevima naše zemlje, Hercegovini, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Za lijek upotrebljava se mlado lišće i mlada kora, što se skuplja u proljeće, a plod u jesen. Čaj od mladog hrastovog lišća preporučuje se slabim ljudima, rekonvalescentima, tuberkuloznim bolesnicima i bolesnicima koji boluju od srčanih bolesti.
Primjedbe
Objavi komentar