Čudesna biljka učinkovita i kod povećane prostate, povišenog tlaka, artritisa i manjka željeza u krvi
KOPRIVA
Kopriva (Urtica dioica) je vrsta samonikle biljke. Raste u zapuštenim mjestima kao korov, rasprostranjena je u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi.
Kopriva je dvodomna zeljasta višegodišnja biljka, stabljika joj je uspravna, i može doseći visinu od 150 cm listovi joj mogu biti dugi od 3 do 15 cm. Listovi su srcolikog oblika, nalaze se na kratkim peteljkama i imaju vrlo kratke dlačice.Korijen koprive je poprilično velik, listovi i peteljke prekrivene su žamicama i zbog toga ih je vrlo neugodno dodirnuti, jer izlijevaju oštar sok na kožu. Cvjetovi koprive su zeleni i vrlo neugledni. Kopriva ima bezbrojna ljekovita svojstva. Cvijeta od proljeća do jeseni, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.
Korijen koprive se koristi za dobivanje žute boje, a iz lišća može se dobiti žućkasto - zelena boja. Kopriva sadrži likasta vlakna, pa se često koristi i u tekstilnoj industriji. Za razliku od pamuka, raste jednostavno, bez pesticida, ali su joj vlakna puno hrapavija od pamučnih.
Kopriva je kraljevala svijetom još u najstarijim vremenima. Već prvi narodi koji su spoznali vatru, otkrili su da se kopriva - žara kuhanjem pretvara u blago i ukusno jelo. Iz sta rogrčkih knjiga i prvih pisanih tekstova može se saznati da se kopriva pripremala kao špinat ili se kuhala u juhi kao izuzetno zdravo jelo. Prije pojave hladnjaka u listove se koprive umatalo meso i riba, jer kopriva ima antibakteri)sko djelovanje. Tkanina napravljena od koprive je nađena na lokacijama na kojim su živjeli ljudi izbrončanogdoba. Dobar dio uniforma iz prvog svjetskog rata bilo je izrađeno od tkanine koja je bila izrađena od koprivnih vlakana. Korpivu su koristili i stari Rimljani kao hranu i lijek. U germankoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje. Prema narodnom vjerovanju, munja nikada neće udariti u koprivu i od tu potječe poslovica: "Neće grom u kopriva". Postoji i mit koji kaže ukoliko kokoši jedu sušenu koprivu, povećati će se broj izlegnutih jaja. Koprivu su stari Grci koristili za masažu protiv reumatskih bolova. Kopriva poboljšava rad probavnog sustava.Sadrži kalciji, kalij, željezo, fosfor, vitamine C i A i organske kiseline. U koprivi se nalaze i flavo-noidi koji dobro djeluju na rad organizma. Ekstrakt korijena ima mnogo željeza, stoga koristi protiv opadanja kose i pozitivno utječe na krv. Djeluje kao diuretik i antihemoragik. Kopriva je i jedna od rijetkih biljaka koja je bogata titanijem. Bez obzira na njezinu ljekovitost, kopriva se ne konzumira svježa jer ponekad mogu nastupiti problemi sa probavnim sustavom i crvenilo kože. Osim što štiti od bolesti, kopriva može suzbiti lisne uši koje su veliki nametnik voću. Koprive se vrlo često koriste kao hrana za zečeve i svinje. Koristi se i u prehrambenoj industriji u proizvodnji sira Yarga, te začinjene varijante gouda sira. Kopriva može poslužiti i za pripremanje raznih jela, a u sjevernoj Europi često se priprema juha od koprive. Kada bi se birala kraljica svih livada, šuma i pašnjaka, po svojoj važnosti, kruna bi bez premca pripala - koprivi. Ova skromna, a istovremeno veličanstvena biljka sa žarećim ža-okama na listovima i stabljici, jedan je od najvrijednijih poklona Prirode ljudima. Čovjek da bi iskoristio ovu veličanstvenu biljku može ju samo skuhati ili istisnuti iz nje sok. Za čudo, kuhanjem, njezine bodlje postaju meke poput svile i dobivaju posebnu iscjeliteljsku moć.
KOPRIVA KAO LIJEK
Ponekad, u potrazi za rješenjem naših zdravstvenih problema zaboravimo na to, da nam je priroda već dala sve potrebno za zdravlje i da su nam zapravo na dohvat ruke prirodni i besplatni lijekovi. Kopriva je jedna od najkorisnijih ljekovitijih biljaka. Kada bi ljudi shvatili, koliko je ova biljka ljekovita, sadili bi samo koprive. Svi dijelovi koprive od stabljike, korijena lišća i cvijeta imaju lijekovita svojstva.
♦ Kopriva snažno djeluje na organizam i za nju se s pravom može reći da djeluje kao svestrani lijek. Koristi se kod anemije, reumatizma, bolesti probavnih organa, ar-teroskleroze, migrene, bubrežnih bolesti ... i još bezbroj manjih i većih poremećaja bolesti.
♦ Kod terapije koprivom najčešće se koristi svježe iscijeđeni sok mlade kopriva, kojima se postižu izvanredni rezultati.
♦ Kod terapije reume i artritisa listovi i vršci koprive se kuhaju na pari, a za liječenje je zaslužan bor kojeg u samo 10 dag koprive kuhane na pari ima više nego u terapijskoj dozi tabletama.
♦ Posljednjih se godina kopriva sve više koristi za liječenje bronhitisa i peludne hunjavice - a za to će vam poslužiti slijedeći recept:
♦ 2 žlice suhe koprive prelijte sa šalicom uzavrele vode i ostavite da odstoji dok se ne ohladi. Pije se tri puta na dan.
Primjedbe
Objavi komentar